URIHO Inkluziv: komunikacija bez barijera na radnome mjestu
Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika započinje provedbu projekta „URIHO Inkluziv: Komunikacija bez barijera“, usmjerenog na unapređenje svakodnevne komunikacije između gluhih i čujućih zaposlenika URIHO-a. Projekt se provodi uz financijsku potporu Grada Zagreba, a njegov je cilj razviti radno okruženje u kojem komunikacijska pristupačnost nije povremena dodatna mjera, nego sastavni dio poslovanja i međusobne suradnje.
URIHO Inkluziv: komunikacija bez barijera na radnome mjestu
Komunikacijske prepreke na radnome mjestu ne utječu samo na razmjenu informacija, nego i na sigurnost, kvalitetu radnih odnosa, samostalnost zaposlenika i osjećaj pripadnosti kolektivu. U svakodnevnim situacijama, poput primopredaje smjene, davanja radnih uputa, prijave kvara ili razgovora o sigurnosti na radu, nedostatak zajedničkog načina komunikacije može dovesti do nesporazuma, nesigurnosti i osjećaja izolacije.
Projekt „URIHO Inkluziv“ zato se ne temelji na generičkom tečaju hrvatskog znakovnog jezika, nego na praktičnom i kontekstualnom učenju prilagođenom stvarnim radnim situacijama i potrebama zaposlenika URIHO-a. Sudionici će kroz radionice, vježbe i simulacije učiti znakove, izraze i komunikacijske strategije koje mogu neposredno koristiti u svome radnom okruženju.
Gluhe osobe kao mentori i stručnjaci
Posebna vrijednost projekta je aktivno uključivanje gluhih osoba kao plaćenih mentora i stručnjaka u edukacijskom procesu. One neće biti samo primatelji podrške, nego ravnopravni sudionici koji prenose svoje jezično i životno iskustvo, sudjeluju u praktičnim vježbama te zaposlenicima daju neposredne povratne informacije.
Takav pristup mijenja uobičajenu perspektivu prema gluhim osobama i prepoznaje njihove kompetencije, znanje i iskustvo kao važan stručni resurs. Istodobno se jača njihova vidljivost, ekonomsko osnaživanje i društveni položaj, dok zaposlenici imaju priliku učiti izravno od izvornih korisnika hrvatskog znakovnog jezika.
Znanje koje ostaje dostupno
U sklopu projekta bit će educirano 20 zaposlenika URIHO-a te izrađen digitalni video-priručnik s najmanje 20 kratkih videolekcija. Videolekcije će obuhvatiti radnu terminologiju na hrvatskom znakovnom jeziku i primjere komunikacije povezane s konkretnim situacijama u radnom okruženju.
Digitalni priručnik zaposlenicima će biti trajno dostupan i nakon završetka radionica. Moći će se koristiti za ponavljanje gradiva, samostalno učenje i uvođenje novih djelatnika u rad. Time rezultati projekta neće završiti posljednjom održanom radionicom, nego će postati dio sustava interne edukacije URIHO-a.
Stečeno znanje dodatno će širiti 20 educiranih zaposlenika koji će djelovati kao interni ambasadori komunikacijske pristupačnosti i pomagati u prijenosu znanja na ostatak kolektiva.
Mjerenje stvarnih promjena
Uspješnost projekta pratit će se kroz evidenciju sudjelovanja, broj izrađenih videolekcija te ulazne i izlazne ankete među zaposlenicima. Anketama će se ispitivati koliko se zaposlenici osjećaju sigurnije u komunikaciji s gluhim kolegama te je li projekt pridonio smanjenju straha od komunikacije i osjećaja izolacije.
Usvojena znanja provjeravat će se i kroz praktične simulacije stvarnih radnih situacija pod nadzorom mentora. Na taj će se način vrednovati ne samo broj provedenih aktivnosti nego i stvarna primjenjivost naučenog u svakodnevnom radu.
Model koji se može primijeniti i drugdje
Dugoročna je namjera da „URIHO Inkluziv“ postane model komunikacijske pristupačnosti koji se može prilagoditi i drugim gradskim ustanovama i trgovačkim društvima, poput ZET-a i Zagrebačkog holdinga. Razvijena metodologija i digitalna platforma mogu poslužiti kao osnova za edukaciju zaposlenika i u drugim radnim sredinama u kojima postoji potreba za kvalitetnijom komunikacijom s gluhim osobama.
Projektom URIHO postaje primjer ustanove koja inkluziju pretvara u konkretan poslovni standard, a Zagreb dobiva model koji može pridonijeti razvoju pristupačnijih javnih i radnih okruženja. Krajnji cilj nije samo usvajanje određenog broja znakova, nego stvaranje radne kulture u kojoj su dvojezičnost, komunikacijska pristupačnost i samostalnost gluhih osoba prirodan dio svakodnevnog poslovanja.
Projekt je financiran sredstvima Grada Zagreba
