Zagreb je na tri dana postao središte prevoditelja znakovnog jezika: Od iskustva do priznate kvalifikacije
Zagreb i hotel Sheraton od 11. do 13. rujna 2026. godine ugostili su 39. efsli konferenciju i efsli Day, najvažniji ovogodišnji stručni događaj za prevoditelje znakovnog jezika na europskoj i svjetskoj razini. Pod krovnom temom "Od iskustva do priznate kvalifikacije", ovaj je skup u organizaciji Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika (HDPZJ) i Europskog foruma prevoditelja znakovnog jezika (efsli) okupio 225 sudionika iz 33 europske države. Znanstvenici, praktičari i predstavnici zajednice gluhih udružili su snage s jednim jasnim ciljem: pokrenuti formalno priznavanje profesije, osnažiti struku te postaviti visoke standarde u obrazovanju. Središnja nit vodilja trodnevnog programa bila je analiza dinamike između proživljenog iskustva pojedinca, svakodnevne prakse u zajednici i formalnih kvalifikacija koje toj praksi daju institucionalnu težinu. Kroz brojna predavanja raspravljalo se o svemu – od nacionalnih i europskih pravnih okvira, preko uvođenja novih obrazovnih standarda, pa sve do utjecaja umjetne inteligencije na prevoditeljsku svakodnevicu.
Petak, 11. rujna - efsli Day: Kako osigurati fakultetsko obrazovanje i priznati stručnost gluhih prevoditelja
Kao uvertira u glavnu konferenciju, u petak, 11. rujna, održan je tradicionalni efsli Day koji je okupio delegate nacionalnih udruga i predstavnike obrazovnih institucija. Program su radionicama otvorili članovi Upravnog odbora efsli-ja, nakon čega je uslijedila iznimno važna zajednička sesija dr. Barta Defrancqa (ispred udruženja CIUTI) i Charlotte Berthier (ispred efsli-ja). Oni su predstavili najnovije rezultate istraživanja o dostupnosti visokoškolskih programa u Europi, s posebnim naglaskom na to pod kojim uvjetima i u kojim zemljama gluhe osobe uopće mogu diplomirati kao prevoditelji.
Na te važne podatke nadovezao se i prof. dr. Christian Rathmann s Humboltovog sveučilišta u Berlinu, koji je kroz temu akreditacije i priznavanja podsjetio sudionike kako stručnost gluhih osoba u prevođenju i medijaciji postoji oduvijek. Istaknuo je da najveći izazov modernog doba stoga nije stvaranje te stručnosti ispočetka, već njezina formalizacija, diferencijacija i institucionalno priznavanje kroz jasne zakonske i obrazovne okvire.
Subota, 12. rujna: Konkretni podaci kao adut za lobiranje, novi akademski standardi
Glavni dio efsli konferencije otvoren je u subotu ujutro upečatljivim predavanjem Maye de Wit, koja je iznijela obimne europske podatke o položaju i zastupljenosti prevoditelja znakovnog jezika. Njezina ključna poruka bila je da samo podizanje svijesti više nije dovoljno te da konkretni podaci moraju postati glavno sredstvo lobiranja prema donositeljima odluka. Istaknula je i važnost izgradnje trojnog povjerenja u praksi, jasnog razgraničenja uloga između gluhih medijatora i prevoditelja, te potrebu za obrazovanjem temeljenim na istraživanjima.
U nastavku prijepodneva, europska iskustva podijelile su Genny Brusegan Conte i Francesca Malaspina govoreći o talijanskom putu prema profesionalizaciji, dok je Dorijana Kavčić predstavila specifičan hrvatski model i izgradnju poluformalne certifikacije u uvjetima kada akademsko obrazovanje za prevoditelje kod nas još nije sustavno riješeno. Na te se teme izvrsno nadovezalo izlaganje Elke Poullet, koja je analizirala nužnost uspostave službenog registra prevoditelja. Poullet je detaljno elaborirala potrebu za jasnim mehanizmima kontrole takvog registra, kao i uvjete pod kojima bi prevoditelji uopće mogli biti uvršteni u njega, s ciljem zaštite standarda i integriteta same profesije.
Poslijepodnevni rad donio je raspravu o novom profilu stručnjaka – takozvanih practisearchers, odnosno aktivnih prevoditelja koji ujedno istražuju vlastitu praksu kako bi gradili stabilnu znanstvenu bazu struke. U tom je kontekstu Naomi Hoefer analizirala alternativne puteve za gluhe prevoditelje, stavljajući poseban naglasak na važnost koncepta "deaf space". Istaknula je potrebu za stvaranjem specifičnih prostora i okruženja u kojima isključivo gluhi prevoditelji sudjeluju u edukaciji i praksi, potpuno odvojeni od čujućih kolega, kako bi se osnažio njihov profesionalni identitet i autentičan razvoj unutar struke. Izuzetno interesantno i metodološki intrigantno predavanje održao je Paul Michaels, koji se posvetio istraživanju prevoditelja s dugogodišnjim praktičnim iskustvom na terenu. Michaels je problematizirao njihov kasniji ulazak u sustav formalnog, teorijskog obrazovanja, analizirajući na koji način uspješno spojiti praksu i teoriju. Postavio je ključno pitanje: isključuju li proživljeno iskustvo i akademska teorija jedno drugo, ili pak postoje pedagoški i stručni mehanizmi koji kod takvih prevoditelja praktičara omogućuju dubinsko razumijevanje profesionalnog identiteta te jasnih etičkih i radnih granica koje se u praksi moraju poštivati.
Praktični dio subote zaključio se kroz dvije paralelne radionice, Tom Mould je s jedne strane otvorio temu odgovornog korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju i karijeri prevoditelja, naglasivši da AI alati mogu poslužiti kao izvrsna priprema, ali nikada ne mogu zamijeniti ljudsku i etičku procjenu.
U isto je vrijeme prof. dr. Christian Rathmann vodio radionicu posvećenu detaljnom istražibanju uloga gluhih medijatora, prevoditelja i prevoditelja pisanih tekstova, s posebnim naglaskom na njihovu praksu, profesionalne granice i strukovno usavršavanje. Kroz oba panela ponovljeno je kako obrazovanje mora težiti razini sveučilišnog prvostupnika (BA level), pri čemu su kao sjajni primjeri i nadahnuće navedeni nedavno uspostavljeni studijski programi u Poljskoj, Sloveniji i Turskoj, uz najavu rada na novom ISO standardu za obrazovanje prevoditelja.
Nakon intenzivnih predavanja, subotnja večer preselila se u svečanu dvoranu hotela Sheraton na tradicionalnu Gala večeru pod nazivom "Night in Blue". Plava boja, kao simbol grada domaćina Zagreba i posveta tradicionalnim "obojenim večerima" hrvatskih klubova gluhih, dominirala je elegantnim odjevnim kombinacijama gostiju. Večer je umjetnički obogaćena dirljivom izvedbom predstave Tužni klaun u izvedbi gluhih glumaca iz kazališta "DLAN". Uslijedio je i poseban slavljenički trenutak posvećen domaćinima – uz veliku tortu i čestitke ponosno je obilježena 10. godišnjica uspješnog rada Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika. Nakon tog emotivnog rezanja torte, ležernu i veselu atmosferu preuzeo nas je nagluhi DJ Nedjeljko, čiji su ritmovi držali sudionike na plesnom podiju do kasno u noć.
Nedjelja, 13. rujna: Pogled u budućnost i zajednička snaga
Zadnji dan konferencije bio je posvećen praktičnim modelima i ključnim smjernicama za budućnost. Sherry Shaw i Eva Sacherer održale su iznimno zapaženo predavanje usmjereno na angažman zajednice gluhih prilikom izgradnje samog profila prevoditelja. Autorice su naglasile kako aktivno sudjelovanje zajednice u definiranju kompetencija i identiteta prevoditelja nije i ne smije biti tek usputna mogućnost ili izbor, već apsolutna obveza struke. Istaknuto je da taj odnos mora počivati na principu reciprociteta – to mora biti duboko poštovano i međusobno nadograđujuće partnerstvo u kojem se teorija i proživljeno iskustvo zajednice spajaju u jedinstven profesionalni standard. Zadnji dan konferencije bio je posvećen praktičnim modelima i zaključnim smjernicama za budućnost. Nadovezujući se na temu suvremenih obrazovnih modela, Camilla Warnicke detaljno je predstavila švedski model obrazovanja za prevođenje na daljinu (VRS) koji se strogo temelji na znanstvenim dokazima i empirijskim istraživanjima. Warnicke je elaborirala kako tehnološki napredak i prelazak u digitalnu sferu zahtijevaju specifičnu vremensku, prostornu i kulturološku prilagodljivost prevoditelja. Istaknula je da kvalitetno prevođenje putem video-sustava ne podrazumijeva samo tehničku pismenost, već zahtijeva duboko razumijevanje izmijenjene dinamike komunikacije na daljinu, zbog čega obrazovni programi moraju proći kroz sustavnu reformu i standardizaciju kako bi izravno podigli kvalitetu usluge i zaštitili prava korisnika.
Kao jedan od najvažnijih konsenzusa cijelog trodnevnog skupa, zaključeno je kako je za prevoditelje znakovnog jezika nužno osigurati minimalno tri godine formalnog obrazovanja na sveučilišnoj razini kako bi struka dobila puni visokoobrazovni status i priznanje kakvo zaslužuje.
Održavanje ovako velikog i značajnog međunarodnog skupa ne bi bilo moguće bez visoke podrške institucija, partnera i prijatelja konferencije.
Visoko pokroviteljstvo:
-
Predsjednik Republike Hrvatske
-
Hrvatski sabor
-
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih
-
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, socijalne politike i obitelji
-
Ministarstvo kulture i medija
-
Grad Zagreb
Medijski sponzor:
-
Poslovni dnevnik
Donatori i sponzori: Organizacijski odbor upućuje iskrenu zahvalu donatorima Odašiljači i veze (OiV) te Turističkoj zajednici grada Zagreba na podršci u realizaciji događaja, kao i sponzoru Admiral.
Posebno slatku zahvalu upućujemo kreativnim slastičarkama i brandovima @brekalicious, @cukerajslastice i @mihaelabrijak na donaciji prekrasnih i ukusnih torti koje su uveličale našu svečanu proslavu!
Konferencija je službeno zatvorena snažnim pozivom na zajedništvo i porukom da aktivna suradnja sa zajednicom gluhih, pažljivo slušanje i uzajamno poštovanje čine cijelu struku daleko snažnijom. Organizacijski odbor efsli 2026. zahvalio je svim predavačima, sudionicima, volonterima i prevoditeljskim timovima, uz zaključak kako uspostavljeni kontakti i prezentirani materijali ostaju trajni resurs za daljnji napredak europske prevoditeljske zajednice. Posebno emotivan i simboličan trenutak svečanog zatvaranja bila je tradicionalna primopredaja efsli ruksaka, koji je službeno predan njemačkim kolegama kao domaćinima iduće efsli konferencije. Sljedeće veliko okupljanje struke održat će se u Berlinu u travnju, što će ujedno biti i povijesna prilika u kojoj će efsli proslaviti velikih 40 godina od svog osnutka.
